Pronalazak zaposlenja jedan je od najvažnijih koraka za osobe koje razmišljaju o preseljenju u Hrvatsku. Iako se hrvatsko tržište rada razlikuje od regije do regije, u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji posebno su izražene potrebe povezane s turizmom, ugostiteljstvom, građevinarstvom, prometom i drugim uslužnim djelatnostima.

Za hrvatske iseljenike i njihove potomke pritom je važno utvrditi prema kojem se pravnom statusu mogu zaposliti. Osobe koje već imaju hrvatsko državljanstvo ili državljanstvo druge države Europskoga gospodarskog prostora nalaze se u drukčijem položaju od osoba koje imaju samo državljanstvo treće zemlje. Međutim, hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima koji još nemaju hrvatsko državljanstvo od 2025. dostupna je i posebna mogućnost reguliranja boravka, koja im znatno olakšava pristup hrvatskom tržištu rada.

Kakve su mogućnosti zapošljavanja u Splitu i Dalmaciji?

Velik broj radnih mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji povezan je s turističkom sezonom, ali potražnja za radnicima nije ograničena samo na ljetne mjesece. Ugostiteljstvo i turizam i dalje su među najvažnijim područjima zapošljavanja, dok se kontinuirano traže i radnici u građevinarstvu, prometu, logistici, trgovini, održavanju objekata, zdravstvu i različitim tehničkim zanimanjima.

Kolika je potreba za radnicima izvan domaćeg tržišta pokazuje i statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. za Splitsko-dalmatinsku županiju zaprimljeno je 13.785 zahtjeva za mišljenje o zapošljavanju stranih radnika, od kojih je 10.433 dobilo pozitivno mišljenje. Po ukupnom broju zahtjeva Splitsko-dalmatinska županija u tom je razdoblju bila druga u Hrvatskoj, odmah nakon Istarske županije.

Na razini cijele Hrvatske među zanimanjima za koja je u istom razdoblju izdano najviše pozitivnih mišljenja bili su:

  • pomoćni kuhari i pomoćni konobari
  • radnici u visokogradnji i niskogradnji
  • čistači i sobari
  • konobari i kuhari
  • skladištari i prodavači
  • vozači teretnih vozila
  • radnici u proizvodnji
  • zavarivači, bravari, pekari i dostavljači.

HZZ-ova lista zanimanja za koja se ne mora provoditi test tržišta rada dodatno pokazuje koja su zanimanja posebno deficitarna. Za Splitsko-dalmatinsku županiju na toj su listi, među ostalima, konobari, kuhari, sobari, čistači, pomoćni kuhari i pomoćni konobari. Za područje cijele Hrvatske na listi se nalaze i brojna građevinska i obrtnička zanimanja, poput zidara, tesara, armirača, zavarivača, fasadera, vodoinstalatera, elektroinstalatera, keramičara, bravara i vozača teretnih vozila.

Važno je ipak razumjeti da lista zanimanja bez testa tržišta rada nije potpuni popis dostupnih poslova. Poslovi se redovito nude i u zdravstvu, obrazovanju, administraciji, informatici, arhitekturi, brodogradnji, računovodstvu i drugim stručnim područjima. Za neka od tih zanimanja potrebno je priznati inozemnu stručnu kvalifikaciju prije početka rada.

Kako pronaći posao u Hrvatskoj?

Prvo mjesto za traženje posla trebala bi biti Burza rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kojoj se oglasi mogu filtrirati prema županiji, gradu, zanimanju i vrsti radnog odnosa. Za rad u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu korisna je i posebna HZZ-ova stranica sa sezonskim poslovima.

Posao se može tražiti i putem privatnih portala, profesionalnih mreža poput LinkedIna te izravnim kontaktiranjem hotela, turističkih agencija, restorana, marina, građevinskih tvrtki, zdravstvenih ustanova i drugih poslodavaca. Osobama koje dolaze iz neke od država Europskoga gospodarskog prostora mogu pomoći i EURES-ovi savjetnici, koji pružaju informacije o mobilnosti radnika i uvjetima života i rada.

Prije prijavljivanja preporučljivo je pripremiti:

  • životopis na hrvatskom ili engleskom jeziku
  • svjedodžbe, diplome i potvrde o osposobljenosti
  • potvrde o prethodnom radnom iskustvu ili preporuke poslodavaca
  • prijevode dokumenata kada su potrebni
  • dokaz o priznavanju kvalifikacije ako se radi o reguliranoj profesiji.

Kod podnošenja zahtjeva za dozvolu mogu se tražiti prijevodi diploma, svjedodžbi, potvrda o osposobljenosti i dokaza o radnom iskustvu. Za regulirane profesije, primjerice određena zanimanja u zdravstvu, obrazovanju, arhitekturi ili inženjerstvu, potrebno je dokazati da je stručna kvalifikacija priznata u Hrvatskoj.

Osoba koja nema pravo slobodnog pristupa hrvatskom tržištu rada trebala bi već tijekom razgovora za posao provjeriti je li poslodavac spreman pokrenuti postupak izdavanja dozvole za boravak i rad. Test tržišta rada i zahtjev za dozvolu u pravilu pokreće poslodavac, a ne sam radnik.

Tko treba dozvolu za boravak i rad?

Državljani država članica Europskoga gospodarskog prostora, odnosno država Europske unije, Islanda, Lihtenštajna i Norveške, mogu u Hrvatskoj raditi bez dozvole za boravak i rad. Isto vrijedi i za državljane Švicarske, uz primjenu pravila koja se odnose na njihovo pravo boravka.

Osobe koje nisu državljani Hrvatske, druge države EGP-a ili Švicarske smatraju se državljanima trećih zemalja. Njima je za zaposlenje u pravilu potrebna dozvola za boravak i rad, osim ako već imaju odobrenu neku od zakonom propisanih vrsta boravka koja im omogućuje rad bez posebne radne dozvole.

Izraz „radna dozvola“ često se koristi u svakodnevnom govoru, ali službeni naziv dokumenta jest dozvola za boravak i rad. Ona povezuje pravo boravka u Hrvatskoj s radom kod određenog poslodavca i na određenom radnom mjestu.

Što je test tržišta rada?

Test tržišta rada, često označen kraticom TTR, nije ispit koji polaže strani radnik. Riječ je o postupku koji prije zapošljavanja državljanina treće zemlje pokreće poslodavac.

Njime Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava postoje li u evidenciji nezaposlenih osobe koje ispunjavaju uvjete za ponuđeno radno mjesto. Cilj je najprije pokušati popuniti radno mjesto radnikom koji već ima slobodan pristup hrvatskom tržištu rada. Ako HZZ utvrdi da nema odgovarajućih dostupnih kandidata, poslodavac dobiva obavijest na temelju koje može nastaviti postupak zapošljavanja stranog radnika.

Nakon primitka obavijesti o rezultatu testa tržišta rada poslodavac ima 90 dana za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad. Zahtjev se podnosi elektroničkim putem preko sustava HZZ-a.

Test tržišta rada nije potreban ako se radnik zapošljava u zanimanju koje se nalazi na listi deficitarnih zanimanja Upravnog vijeća HZZ-a. U tom se slučaju odmah podnosi zahtjev za dozvolu, ali HZZ i dalje provjerava poslodavca, ugovor o radu, uvjete zaposlenja i druge zakonske pretpostavke.

Kako izgleda postupak izdavanja dozvole?

1. Poslodavac pronalazi radnika i priprema ugovor

Za postupak je potreban obostrano potpisan ugovor o radu. Predugovor ili pismo namjere nisu dovoljni. U ugovoru se može navesti da stvarni početak rada ovisi o izdavanju dozvole za boravak i rad te, kada je potrebna, vize.

Naziv radnog mjesta, zanimanje, opis poslova i uvjeti rada u ugovoru moraju odgovarati podacima navedenima u testu tržišta rada i zahtjevu za dozvolu. Radnik smije raditi samo kod poslodavca i na poslovima za koje mu je dozvola izdana.

2. Provodi se test tržišta rada, kada je potreban

Poslodavac elektroničkim putem traži provođenje testa. Ako se radi o zanimanju s HZZ-ove liste deficitarnih zanimanja ili o drugoj zakonskoj iznimci, ovaj se korak preskače.

3. Podnosi se zahtjev za dozvolu za boravak i rad

Zahtjev se u većini slučajeva podnosi putem zajedničke elektroničke platforme HZZ-a i MUP-a. Uz zahtjev se prilažu ugovor o radu i dokumenti kojima se dokazuju kvalifikacije, iskustvo i druge okolnosti važne za zaposlenje i boravak.

Kod pojedinih iznimaka zahtjev se podnosi izravno nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji. To se, među ostalim, odnosi na određena produljenja dozvole za istog radnika i poslodavca, sezonski rad do 90 dana i posebne kategorije radnika propisane Zakonom o strancima.

4. HZZ i MUP provjeravaju ispunjavanje uvjeta

HZZ provjerava ispunjava li poslodavac propisane uvjete, posluje li u djelatnosti povezanoj s radnim mjestom, ima li podmirena javna davanja, ispunjava li propisane uvjete zapošljavanja domaćih i stranih radnika te jesu li plaća i ostali uvjeti zaposlenja odgovarajući. MUP provjerava uvjete koji se odnose na zakonit boravak državljanina treće zemlje.

Prema izmjenama Zakona o strancima iz 2026., o urednom zahtjevu treba odlučiti što je prije moguće, a najkasnije u roku od 90 dana. U posebno složenim i opravdanim okolnostima rok se može produžiti za dodatnih 30 dana, osim kod dozvola za sezonski rad.

Radnik ne bi trebao započeti s radom prije nego što je dozvola odobrena i prije nego što su ispunjeni uvjeti za zakonit boravak i početak zaposlenja.

Kada se test tržišta rada ne provodi?

Najčešći slučajevi u kojima TTR nije potreban jesu:

  • zapošljavanje u zanimanju koje se nalazi na HZZ-ovoj listi deficitarnih zanimanja
  • produljenje dozvole za istog radnika i istog poslodavca pod propisanim uvjetima
  • sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu
  • pojedine posebne kategorije, poput EU plave karte, osoba premještenih unutar društva, ključnog osoblja, pripravnika, volontera i određenih pružatelja usluga.

Za sezonske radnike moguće je izdati dozvolu s rokom važenja do tri godine za istog poslodavca i istog korisnika. Unutar razdoblja važenja radnik može raditi do 90 dana ili do devet mjeseci godišnje, u jednom ili više razdoblja.

Izostanak testa tržišta rada ne znači da radniku nije potrebna dozvola. To samo znači da se preskače početna provjera dostupnosti radnika u evidenciji HZZ-a. I dalje je potrebno provesti propisani postupak i dobiti odobrenje za boravak i rad.

Što vrijedi za osobe s hrvatskim korijenima bez državljanstva?

Hrvatsko podrijetlo samo po sebi ne znači da osoba automatski može raditi u Hrvatskoj. Prvo je potrebno utvrditi ima li osoba hrvatsko ili drugo državljanstvo EGP-a, neku postojeću osnovu boravka ili treba regulirati boravak kao državljanin treće zemlje.

Za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji koji još nemaju hrvatsko državljanstvo postoji posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva. Za korištenje ove mogućnosti potrebno je najprije pribaviti Potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva, a zatim kod MUP-a regulirati privremeni boravak.

Takav privremeni boravak može se odobriti na razdoblje do dvije godine, uz mogućnost produljenja. Prilikom njegova odobravanja ne mora se priložiti dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje ni dokaz o zdravstvenom osiguranju. Nakon tri godine boravka po ovoj osnovi može se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, regulirati stalni boravak.

Najvažnija pogodnost za zapošljavanje jest da osoba kojoj je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva može raditi ili se samozaposliti bez ishođenja zasebne dozvole za boravak i rad. Poslodavac za takvu osobu ne mora provoditi test tržišta rada kao kod uobičajenog zapošljavanja državljana trećih zemalja.

Praktičan redoslijed za potomka hrvatskog iseljenika koji nema hrvatsko ni drugo državljanstvo EGP-a stoga izgleda ovako:

  1. prikupiti dokaze o hrvatskom iseljeničkom podrijetlu i obiteljskim vezama
  2. zatražiti Potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva
  3. na temelju Potvrde podnijeti zahtjev za privremeni boravak MUP-u
  4. nakon odobrenja boravka pristupiti zapošljavanju ili samozapošljavanju bez radne dozvole.

Važna novost – poznavanje hrvatskog jezika

Izmjenama Zakona o strancima iz 2026. uvedena je obveza polaganja osnovne razine hrvatskog jezika i latiničnog pisma A1.1 za određene državljane trećih zemalja koji najmanje godinu dana borave u Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad. Dokaz o položenom ispitu prilaže se pri sljedećem izdavanju ili produljenju dozvole, a trošak ispita snosi poslodavac.

Od polaganja su izuzete osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Hrvatskoj, osobe koje govore jednim od južnoslavenskih jezika te sezonski radnici.

Najčešće pogreške pri zapošljavanju stranaca

Problemi u postupku najčešće nastaju kada poslodavac i radnik prerano dogovore početak rada, kada dokumentacija nije prevedena ili kada naziv radnog mjesta u ugovoru ne odgovara zanimanju za koje je proveden test tržišta rada.

Česte su i pogrešne pretpostavke da je dovoljno dostaviti pismo namjere umjesto ugovora o radu ili da osoba zbog hrvatskog prezimena i obiteljskih korijena automatski ima pravo na rad. Kod reguliranih profesija dodatni problem može nastati ako postupak priznavanja inozemne kvalifikacije nije pokrenut na vrijeme.

Zato je prije prihvaćanja ponude dobro provjeriti:

  • tko podnosi zahtjev i je li poslodavac upoznat s postupkom
  • treba li za zanimanje provesti test tržišta rada
  • odgovaraju li ugovor, naziv radnog mjesta i opis poslova podnesenom zahtjevu
  • treba li priznati inozemnu kvalifikaciju
  • omogućuje li postojeći boravišni status rad bez posebne dozvole.

Korisne poveznice

Zaključak

Splitsko-dalmatinska županija pruža brojne mogućnosti zapošljavanja, osobito u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prometu i uslužnim djelatnostima. Međutim, postupak zapošljavanja ovisi o državljanstvu i boravišnom statusu osobe.

Državljani Hrvatske i drugih država EGP-a mogu slobodno pristupiti tržištu rada. Državljanima trećih zemalja u pravilu je potrebna dozvola za boravak i rad, dok hrvatski iseljenici i njihovi potomci mogu, nakon dobivanja Potvrde Ministarstva demografije i useljeništva i odobrenja posebnog privremenog boravka, raditi i samozapošljavati se bez radne dozvole.

Budući da se propisi i administrativne upute mogu mijenjati, prije podnošenja zahtjeva potrebno je provjeriti aktualne informacije HZZ-a, MUP-a i Ministarstva demografije i useljeništva.

Informacije u članku provjerene su 3. kolovoza 2026. godine.