INTERVJU S OSNIVAČEM CITIZENHR APLIKACIJE
Australski Hrvat Nikola Kraljević, rođen i odrastao u Sydneyju, pokrenuo je CitizenHR – digitalnu platformu koja pripadnicima hrvatske dijaspore pomaže razumjeti postupak stjecanja hrvatskog državljanstva, pripremiti potrebnu dokumentaciju i pronaći najprikladniji put do hrvatske putovnice. Ideja je nastala iz osobnog iskustva, ali i iz brojnih pitanja ljudi koji su na društvenoj mreži Pleme tražili odgovore o svojim hrvatskim korijenima. Danas se taj projekt razvija u sklopu šire obitelji aplikacija namijenjenih povezivanju ljudi s njihovim podrijetlom i mogućim pravima na državljanstvo.
Za mnoge potomke hrvatskih iseljenika, osobito pripadnike treće i četvrte generacije, povratak obiteljskim korijenima počinje jednostavnim pitanjem: imam li pravo na hrvatsko državljanstvo i kako ga ostvariti?
Odgovor često vodi u potragu za starim matičnim zapisima, povezivanje obiteljskog stabla, komunikaciju s institucijama i prikupljanje dokumentacije iz različitih država. Pritom se postupak koji je na prvi pogled jednostavan može pretvoriti u dugotrajan i skup administrativni izazov.
Upravo je taj problem prepoznao Nikolas Kraljević, australski Hrvat i pokretač tehnoloških projekata usmjerenih na globalnu hrvatsku i grčku dijasporu. Nakon što je i sam prošao postupak stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, odlučio je svoje iskustvo pretvoriti u digitalno rješenje koje drugima može olakšati isti put.
U razgovoru za naš blog govori o najčešćim preprekama s kojima se susreću potomci iseljenika, zakonskim mogućnostima za stjecanje hrvatskog državljanstva, praktičnim koracima u istraživanju obiteljske povijesti te razvoju aplikacije CitizenHR i njezinoj ulozi u povezivanju dijaspore s Hrvatskom.
Zašto je put do hrvatskog državljanstva često toliko složen?
Zašto je proces dobivanja hrvatskog državljanstva i putovnice za pripadnike dijaspore, posebno treće i četvrte generacije, često dugotrajan i iscrpljujući? S kakvim se birokratskim preprekama ljudi najčešće susreću?
Najveći je izazov to što način na koji stvari funkcioniraju u njihovim zemljama nije nužno isti kao u Hrvatskoj.
Ljudi u SAD-u, Australiji, Kanadi i drugim zemljama s brojnom hrvatskom dijasporom navikli su dobivati dokumente putem centraliziranih sustava. Postupak je prilično jednostavan, a pritom su i pristojbe predvidljive. Hrvatska funkcionira drukčije i upravo tu mnogi zapnu.
Ne bih to nužno nazvao zidom, ali to je ono na što ljudi najčešće naiđu. Očekuju da će proces biti kao kod kuće, a nije. To nije specifično samo za Hrvatsku. Slične biste situacije pronašli i u Italiji te mnogim drugim zemljama.
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom: što je mit, a što stvarna mogućnost?
Koji su danas najveći mitovi o stjecanju hrvatskog državljanstva podrijetlom i na koje zakonske mogućnosti ili preduvjete iseljenici trebaju obratiti pozornost?
Najveći je mit da postupak ne možete voditi sami. Ljudi vjeruju da im je potreban poseban konzultant i da će im on uštedjeti mnogo vremena.
U stvarnosti, velik dio posla i dalje obavljate sami – obilazite institucije, prikupljate dokumente i istražujete obiteljsku povijest. Na kraju se možete zapitati što ste zapravo platili nekome da napravi za vas.
Drugi je mit da je državljanstvo nešto što se mora kupiti ili zaslužiti. Nije. Ako imate hrvatske korijene, možda imate pravo na hrvatsko državljanstvo na temelju svojeg podrijetla. Zakon predviđa različite mogućnosti, a postupak je moguće voditi samostalno.
Što se tiče zakonskih mogućnosti, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu postoje tri glavna puta koja mogu biti relevantna za osobe hrvatskog podrijetla.
1. Stjecanje državljanstva podrijetlom
Ako je jedan od vaših roditelja u trenutku vašeg rođenja bio hrvatski državljanin, možete imati pravo na hrvatsko državljanstvo podrijetlom. Za osobe rođene u inozemstvu način i rok upisa ovise o okolnostima njihova rođenja i primjenjivim zakonskim pravilima. Za određene osobe ključan je rok do navršene 21. godine života, dok se nakon toga mogu primjenjivati druge zakonske osnove.
2. Iseljenici i njihovi potomci
Ako je vaš predak iselio iz Hrvatske prije 8. listopada 1991. s namjerom trajnog života u inozemstvu, kao njegov potomak možete imati mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, odnosno naturalizacijom, bez obveze prebivanja u Hrvatskoj. Za ovu kategoriju predviđene su i određene zakonske olakšice u pogledu postojećeg državljanstva i poznavanja jezika i kulture.
Izmjenama zakona iz 2020. uklonjeno je ranije ograničenje broja generacija potomaka koji mogu ostvariti pravo na toj osnovi. Time su se otvorile dodatne mogućnosti i za pripadnike treće i četvrte generacije hrvatske dijaspore. U određenim okolnostima zahtjev mogu podnijeti i supružnici iseljenika i njihovih potomaka.
Važno je pritom znati da se preseljenje iz Hrvatske u drugu republiku bivše Jugoslavije ne smatra iseljavanjem u smislu ove zakonske osnove.
3. Pripadnici hrvatskog naroda
Za osobe koje žive izvan Hrvatske i pripadaju hrvatskom narodu, ali se njihovi preci nisu iselili iz Hrvatske – primjerice, za dio Hrvata iz Bosne i Hercegovine – može biti relevantna zakonska osnova koja se odnosi na pripadnike hrvatskog naroda.
Pripadnost se, ovisno o okolnostima, može dokazivati ranijim izjašnjavanjem u javnim ispravama ili sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Ako je pripadnost roditelja hrvatskom narodu neosporna, u određenim slučajevima nije potreban zaseban dokaz.
Koji god put razmatrali, potrebno je provjeriti ispunjavate li sve zakonske uvjete koji se odnose na vašu kategoriju. Među relevantnim uvjetima, ovisno o osnovi zahtjeva, mogu biti punoljetnost, poštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske, podmirene javne obveze i nepostojanje sigurnosnih zapreka. U praksi se može tražiti i kratak životopis na hrvatskom jeziku.
Ako niste sigurni koja se zakonska osnova odnosi na vas, u aplikaciji CitizenHR možete ispuniti upitnik koji će vam pomoći prepoznati moguće opcije.

Odakle početi? Četiri praktična savjeta za istraživanje obiteljskih korijena
Koje biste korake savjetovali nekome tko tek kreće u potragu za dokumentima svojih predaka u Hrvatskoj? Kako si može olakšati cijeli postupak?
Prije nego što poduzmete bilo što drugo, posvetite nekoliko tjedana sljedećim koracima.
1. Saznajte odakle točno potječe vaša obitelj.
Dobivamo mnogo upita od ljudi koji traže dokumente, a ne znaju iz kojeg su grada ili sela njihovi preci. Što preciznije odredite mjesto podrijetla, lakše ćete znati gdje tražiti relevantne zapise.
2. Pronađite rođaka.
Pokušajte pronaći rođaka, makar i dalekog, i stupiti s njim u kontakt. Netko tko poznaje obiteljsku povijest može vam biti od velike pomoći tijekom cijelog procesa.
3. Pridružite se Facebook grupama posvećenima genealogiji.
Postoje brojne genealoške grupe u kojima članovi razmjenjuju iskustva i pomažu jedni drugima. Ondje možete otkriti nove obiteljske veze, saznati gdje pronaći određene dokumente ili razjasniti razlike u pisanju prezimena i osobnih imena.
4. Organizirajte dokumentaciju koju već imate.
Prikupite i pregledajte postojeće dokumente, a zatim sastavite popis onih koji vam nedostaju. Za svaki dokument pokušajte utvrditi gdje se nalazi i na koji ga način možete pribaviti. Dobra organizacija od početka može vam uštedjeti mnogo vremena i nepotrebnih troškova.
Kako je nastao CitizenHR? Od društvene mreže Pleme do digitalnog rješenja
Kako je nastala ideja za Pleme i razvoj aplikacije CitizenHR? Što vas je potaknulo da složen administrativni proces pretvorite u digitalno rješenje?
Projekt se zove CitizenHR, dok je Pleme bila naša društvena mreža. Upravo je ondje sve počelo.
Mnogi su ljudi na Plemenu počeli postavljati pitanja o hrvatskom državljanstvu. Nekoliko prijatelja i partnera tada nam je reklo da bismo trebali nešto napraviti po tom pitanju, ali neko vrijeme nismo poduzimali ništa konkretno.
Kasnije sam i sam prošao postupak stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom. Tada sam rekao: „Da, ovdje definitivno postoji prilika.“ Jasno sam vidio da možemo pomoći mnogo većem broju ljudi i učiniti cijeli proces pristupačnijim.
Tako se rodila ideja za CitizenHR.
Kako CitizenHR mijenja iskustvo stjecanja hrvatskog državljanstva?
Kako aplikacija funkcionira u praksi? Na koji način pomaže korisnicima u snalaženju u administrativnom postupku i koliko može skratiti put do hrvatske putovnice?
Tradicionalni postupak stjecanja hrvatskog državljanstva suočava se s tri glavna problema.
Prvi su birokracija i složenost postupka. Kao što sam već spomenuo, hrvatski se administrativni sustav razlikuje od onoga na koji su ljudi navikli u zemljama poput SAD-a, Kanade ili Australije.
Drugi je dugo čekanje. U nekim zemljama, primjerice u Čileu, može se čekati i do dvije godine samo na termin u konzulatu.
Treći su visoki troškovi. Postupak može uključivati troškove pribavljanja dokumenata, ovjera, pristojbi i prijevoda, a angažiranje imigracijskih konzultanata ili odvjetnika može dodatno povećati ukupni iznos.
CitizenHR nastoji odgovoriti na sva tri problema.
Pojednostavljuje postupak. Korisnik najprije ispunjava jednostavan upitnik. Na temelju njegovih odgovora aplikacija procjenjuje koje bi zakonske osnove mogle biti relevantne, prepoznaje moguće putove do državljanstva te daje personalizirani popis potrebne dokumentacije i upute za pojedine korake. Informacije su objašnjene jednostavnim jezikom kako bi korisnik mogao bolje razumjeti postupak i samostalno ga voditi.
Pomaže pronaći najprikladniji put. Ovisno o korisnikovoj situaciji, aplikacija pomaže identificirati dostupne zakonite mogućnosti. U nekim je slučajevima moguće izbjeći dugotrajno čekanje na konzularni termin podnošenjem zahtjeva u Hrvatskoj, ako su za to ispunjeni uvjeti i ako je takav način podnošenja primjenjiv. To može biti važna alternativa za osobe koje mjesecima ili dulje čekaju termin u inozemstvu.
Može smanjiti troškove. Kada korisnik razumije postupak, zna koje dokumente treba prikupiti i može unaprijed organizirati svoju dokumentaciju, lakše izbjegava nepotrebne izdatke. Ako ipak želi stručnu pomoć, putem aplikacije može pronaći provjerene partnere koji se natječu za njegov angažman, što mu omogućuje usporedbu ponuda.
Razinu podrške prilagođavamo potrebama korisnika.
- Samostalno: dostupni su alati koji korisniku pomažu pratiti postupak i pronaći potrebne informacije.
- Uz pomoć partnera: oni koji žele da im netko pomogne u vođenju postupka mogu se povezati s provjerenim partnerom.
Aplikacija odlično funkcionira. Imali smo korisnike koji su dobili državljanstvo za manje od tri mjeseca, od predaje zahtjeva u konzulatu do trenutka kada su imali domovnicu u rukama.
Pomažemo i u pronalaženju povijesnih dokumenata. U jednom smo slučaju pomogli osobi čiji su šukundjed i šukunbaka živjeli početkom 19. stoljeća pronaći njihove dokumente u Dubrovniku i započeti postupak.

Od hrvatskih do grčkih korijena: širenje koncepta
Gdje zainteresirani mogu saznati više o vašim uslugama i kakvi su vam planovi za daljnje povezivanje i podršku dijaspori?
CitizenHR možete preuzeti u trgovinama App Store i Google Play ili saznati više na stranici citizenhr.app.
CitizenHR dio je obitelji aplikacija za državljanstvo Societates Civis. Više o našim projektima možete pronaći na stranici societates-civis.com.
Pokrivamo i niz drugih zemalja pa, ako imate korijene i u drugim državama, vrijedi istražiti mogućnosti.
Kada jednom dobijete drugu putovnicu, život vam može postati znatno kompliciraniji. Zato smo razvili i nekoliko alata koji olakšavaju putovanja i prijavu poreza.
Nedavno smo objavili i Atreeum, našu aplikaciju za izradu obiteljskog stabla. Korisnik unosi podatke o svojoj obitelji, a aplikacija zatim pomaže utvrditi za koja bi državljanstva mogao ispunjavati uvjete.
Što se tiče budućnosti, plan nam je nastaviti unapređivati aplikaciju i dodatno olakšati stjecanje državljanstva pripadnicima dijaspore. S AI chatom unutar aplikacije već smo napravili sjajne stvari i želimo tu funkcionalnost znatno proširiti.
Povratak korijenima kao prilika za budućnost Hrvatske
Kada govorite o budućnosti, što vas osobno najviše motivira u ovom projektu? Što biste željeli da CitizenHR dugoročno omogući hrvatskoj dijaspori i Hrvatskoj?
Prije svega, želimo pomoći što većem broju ljudi da dobiju hrvatsko državljanstvo i vrate se u Hrvatsku.
Hrvati rade nevjerojatne stvari diljem svijeta. Ne bi li bilo još bolje kad bi to mogli raditi u Hrvatskoj?

Korijeni povezuju generacije, a tehnologija može olakšati put do njih
Priča o CitizenHR-u pokazuje kako osobno iskustvo može postati polazište za rješavanje problema s kojima se susreće velik broj ljudi. Za potomke hrvatskih iseljenika, potraga za državljanstvom često je mnogo više od administrativnog postupka: ona je i potraga za obiteljskom poviješću, identitetom i vezom sa zemljom svojih predaka.
Digitalni alati poput CitizenHR-a mogu pomoći da taj put bude pregledniji i pristupačniji, osobito kada je riječ o razumijevanju postupka i organizaciji dokumentacije. Istodobno, priča otvara šire pitanje: kako Hrvatska može bolje iskoristiti potencijal svojih ljudi diljem svijeta i olakšati im ponovno povezivanje s domovinom?
Možda upravo u spoju obiteljskih priča, suvremene tehnologije i otvorenijih mogućnosti povezivanja leži dio odgovora na to pitanje.
Fotografije: Nikola Kraljević, arhiva