Članak je pripremljen uz stručne savjete gđe. Brune Horović Vuković, prof., arhivske savjetnice i ravnateljice Državnog arhiva u Splitu, te Ivana Balte iz Nadbiskupskog arhiva u Splitu.
Potraga za vlastitim korijenima često počinje velikim pitanjem: Odakle krenuti? Mnogi odmah pomisle na arhive i stare matične knjige, no iskusni arhivisti ističu kako se najvažniji tragovi često nalaze upravo u vlastitom domu.
Stare fotografije, svjedodžbe, putovnice, obiteljske knjižice ili požutjela pisma mogu sadržavati podatke koji će kasnije znatno olakšati istraživanje. Zato se prije odlaska u arhiv isplati odvojiti vrijeme za pregled obiteljskog arhiva i razgovor sa starijim članovima obitelji. Upravo ta priprema često čini razliku između uspješnog pronalaska predaka i dugotrajnog traganja bez rezultata.
Sve počinje u vlastitoj obitelji
Prema riječima prof. Brune Horović Vuković, prije nego što se krene u stručno istraživanje obiteljskog stabla potrebno je prikupiti što više podataka iz osobnog i obiteljskog arhiva.
Posebno su korisni:
- imena i prezimena predaka
- djevojačka prezimena ženskih članova obitelji
- datumi i mjesta rođenja
- stare putovnice
- svjedodžbe
- razne potvrde
- matrikule
- ostale isprave na kojima se nalaze osobni podaci članova obitelji.
Svaki dodatni podatak može biti ključan. Što su informacije o pretku preciznije, to će pronalazak odgovarajućeg zapisa u matičnim knjigama biti brži i jednostavniji.
Ne oslanjajte se uvijek na jedan datum
Kako pojašnjava Ivan Balta, u praksi nije rijedak slučaj da se datum rođenja zapisan u obiteljskim dokumentima razlikuje od onoga koji je stvarno upisan u matičnim knjigama.
Zbog toga, ako prilikom pretraživanja ne pronađete traženi zapis, ne treba odmah odustati. Preporučuje se pregledati nekoliko godina prije i nekoliko godina nakon poznatog datuma rođenja jer upravo tada mnogi istraživači pronađu podatak koji su tražili.
Jednako tako, treba imati na umu da su tijekom iseljavanja mnoga prezimena, ali i osobna imena, prilagođavana jeziku države u koju su se ljudi doselili. Zbog toga se ista osoba u različitim dokumentima može pojavljivati pod nešto drukčijim imenom ili prezimenom.
Gdje se čuvaju matične knjige?
Državni arhiv u Splitu čuva gotovo tisuću matičnih knjiga različitih župa s područja Splitsko-dalmatinske županije. Na mrežnim stranicama Arhiva dostupno je obavijesno pomagalo HR-DAST-179 – Zbirka matičnih knjiga, u kojem su sve knjige popisane abecednim redom prema župama. Uz svaku knjigu naveden je raspon godina te signatura, dok oznake znače:
- MKR – matična knjiga rođenih
- MKV – matična knjiga vjenčanih
- MKU – matična knjiga umrlih.
Ako tražena župa ili razdoblje nisu obuhvaćeni ovom zbirkom, podatke će možda biti potrebno potražiti u župnom uredu, Nadbiskupskom arhivu u Splitu ili Državnom arhivu u Zadru.
Digitalizacija donosi novu mogućnost istraživanja
U Državnom arhivu u Splitu provodi se digitalizacija matičnih knjiga. Sve do sada digitalizirane knjige mogu se pregledavati na računalima u čitaonici Arhiva, dok se one koje još nisu skenirane pregledavaju u izvornom obliku.
Posebno je dobra vijest da Arhiv planira objaviti digitalizirane matične knjige i na svojim mrežnim stranicama. Time će istraživanje biti znatno dostupnije Hrvatima diljem svijeta koji žele pronaći svoje korijene, a nisu u mogućnosti osobno doći u Split.
Kako doći do traženih podataka?
Prema informacijama Državnog arhiva u Splitu, postoje dva načina za pronalazak pojedinog upisa iz Zbirke matičnih knjiga.
- Samostalno istraživanje u čitaonici: korisnici mogu osobno pregledavati zbirku u čitaonici Arhiva, uz prethodnu najavu najmanje jedan radni dan unaprijed putem adresa: administracija@das.hr i upiti@das.hr
- Dolazak je moguće najaviti i osobno u Uredu za prijam stranaka.
- Radno vrijeme čitaonice: ponedjeljak – petak (8:30 – 14:30)
- Prijam stranaka: svaki radni dan (10:00 – 12:00)
- Podnošenje zahtjeva Arhivu: podnošenje službenog zahtjeva osobno ili putem elektroničke pošte.
- Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama Državnog arhiva u Splitu. Potrebno ih je ispuniti sa svim poznatim podacima o osobi koju tražite.
Važno je naglasiti kako Državni arhiv ne provodi istraživanje obiteljskog stabla, nego pronalazi pojedinačne upise rođenja, vjenčanja ili smrti. Za svaku osobu ili pojedini upis potrebno je ispuniti zaseban obrazac.
Kada pronađete zapis, posao još nije gotov
Pronalaženje matične knjige često je tek početak.
Kako upozorava Ivan Balta, stariji matični upisi pisani su različitim rukopisima koji danas ponekad mogu biti vrlo teško čitljivi. Osim toga, sve do početka 20. stoljeća mnogi su zapisi vođeni na latinskom ili talijanskom jeziku.
Digitalne preslike danas omogućuju povećavanje i detaljnije proučavanje zapisa, a postoje i različiti digitalni alati koji mogu pomoći pri čitanju. Ipak, u pojedinim slučajevima korisno je obratiti se stručnjaku s iskustvom u čitanju starih matičnih knjiga.
Kako ističe Balta, pogrešno pročitan podatak može istraživača odvesti u potpuno pogrešnom smjeru i znatno otežati daljnje istraživanje.
Svaka velika obiteljska priča počinje jednim dokumentom
Bez obzira istražujete li svoje korijene prvi put ili već godinama slažete obiteljsko stablo, najvažniji korak uvijek je dobra priprema.
Prikupite sve što možete pronaći u vlastitom domu, razgovarajte s roditeljima, bakama, djedovima i drugim članovima obitelji te zabilježite svaki poznati podatak. Upravo će Vas ti prvi tragovi dovesti do arhivskih zapisa koji čuvaju priče o Vašim precima.
Danas, zahvaljujući digitalizaciji arhivske građe i stručnom radu hrvatskih arhiva, istraživanje obiteljske povijesti postaje dostupnije nego ikada prije. Uz malo strpljenja i dobru pripremu, svatko može napraviti prvi korak prema otkrivanju vlastitih korijena.
Korisni izvori:
Državni arhiv u Splitu – Obavijesna pomagala: https://www.das.hr/obavijesna-pomagala/
Državni arhiv u Splitu – Obrasci zahtjeva: https://www.das.hr/zahtjevi/
