Za mnoge potomke hrvatskih iseljenika, hrvatsko državljanstvo nije samo administrativni postupak. Ono često predstavlja obnovu veze s domovinom predaka, ali i praktičan korak prema životu, radu, školovanju ili poslovanju u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Ipak, put do hrvatskog državljanstva nije za svakoga isti. Hrvatski zakon poznaje više osnova po kojima se državljanstvo može steći, a za osobe iz dijaspore posebno su važne osnove vezane uz podrijetlo, iseljenje i pripadnost hrvatskom narodu.

Prije prikupljanja dokumenata najvažnije je odgovoriti na jedno pitanje: po kojoj osnovi mogu podnijeti zahtjev?

Koje su glavne osnove stjecanja hrvatskog državljanstva?

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova, hrvatsko državljanstvo prirođenjem može se steći po više pravnih osnova: po osnovi boravka u Hrvatskoj, rođenja u Hrvatskoj, braka ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, iseljenja, postojanja interesa za Republiku Hrvatsku, pripadnosti hrvatskom narodu i ponovnog primitka u hrvatsko državljanstvo.

Za osobe hrvatskog podrijetla koje žive u inozemstvu ili su potomci iseljenika, u praksi su najvažnije tri situacije:

  • Državljanstvo po podrijetlu najčešće se odnosi na djecu čiji je jedan ili oba roditelja hrvatski državljanin.
  • Državljanstvo po osnovi iseljenja važno je za osobe čiji je predak iselio iz Hrvatske u inozemstvo i koje mogu dokazati obiteljsku vezu s tim pretkom.
  • Državljanstvo po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu odnosi se na osobe koje mogu dokazati vlastitu pripadnost hrvatskom narodu ili pripadnost roditelja hrvatskom narodu.

Iako se sve ove situacije često u svakodnevnom govoru nazivaju „državljanstvo po podrijetlu“, u postupku je važno razlikovati pravnu osnovu jer se dokumentacija i uvjeti mogu razlikovati.

Potomci iseljenika: tko može podnijeti zahtjev?

Kod potomaka iseljenika često se govori o članku 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Prema toj osnovi, iseljenik i njegovi potomci mogu steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem pod olakšanim uvjetima.

U praksi to znači da osoba mora imati hrvatskog pretka u ravnoj liniji, primjerice roditelja, baku ili djeda, prabaku ili pradjeda, koji je trajno iselio iz Hrvatske. Expat Croatia u svom vodiču dodatno naglašava da ne postoji ograničenje koliko se generacija može ići unatrag, ali se mora dokazati obiteljska povezanost i činjenica iseljenja.

Važno je znati da se ne smatra svako preseljenje iz Hrvatske iseljenjem u smislu Zakona. Primjerice, ako se predak preselio iz Hrvatske u drugu republiku bivše Jugoslavije, to može biti prepreka za ovu osnovu. Ako osoba ne ispunjava uvjete po osnovi iseljenja, ponekad treba razmotriti drugu osnovu, primjerice pripadnost hrvatskom narodu.

Pripadnost hrvatskom narodu

Pripadnost hrvatskom narodu ne dokazuje se samo obiteljskom pričom. U postupku se u pravilu traže dokumenti koji pokazuju ranije nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu. To mogu biti, primjerice, matični upisi, radna knjižica, vojna knjižica, školski dokumenti, indeks, izvadak iz matice rođenih ili vjenčanih i drugi javni dokumenti.

MUP navodi da se pripadnost hrvatskom narodu može dokazivati i dokazima o promicanju interesa hrvatskog naroda te aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim, sportskim ili drugim udrugama u inozemstvu. Ako se osoba poziva na pripadnost roditelja hrvatskom narodu, potrebno je priložiti dokaze o nacionalnom deklariranju roditelja.

Drugim riječima, nije uvijek dovoljno dokazati da je netko imao hrvatskog pretka. Potrebno je dokazati ono što je za konkretnu osnovu pravno relevantno.

Koje dokumente treba pripremiti?

Popis dokumenata ovisi o osnovi po kojoj se zahtjev podnosi, ali najčešće se traže:

  • ispunjeni obrazac zahtjeva,
  • životopis s razlozima podnošenja zahtjeva,
  • izvadak iz matice rođenih,
  • izvadak iz matice vjenčanih ako je osoba u braku,
  • dokaz o državljanskom statusu,
  • važeća isprava o identitetu,
  • uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od šest mjeseci,
  • prijevodi i ovjere stranih dokumenata,
  • dodatni dokazi ovisno o osnovi zahtjeva.

Kod potomaka iseljenika posebno su važni dokumenti koji dokazuju obiteljsku liniju. To uključuje rodne i vjenčane listove kojima se povezuje podnositelj zahtjeva s hrvatskim pretkom. Ako se osoba poziva na pradjeda, nije dovoljan samo dokument o pradjedu; potrebno je dokazati svaki korak između pradjeda, djeda ili bake, roditelja i podnositelja zahtjeva.

Kod osnove iseljenja mogu biti važni i dokazi o odlasku iz Hrvatske, primjerice stari pasoši, brodske liste, useljenički dokumenti, dokumenti iz države u koju se osoba iselila ili drugi javni zapisi. Expat in Croatia također preporučuje izradu obiteljskog stabla kao praktičnog načina organizacije dokumentacije.

Gdje se predaje zahtjev?

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno.

Ako osoba ima odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, zahtjev se podnosi u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Ako osoba nema odobren boravak u Hrvatskoj i živi u inozemstvu, zahtjev se podnosi putem nadležne diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske.

Postupak provodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Ako je zahtjev nepotpun ili dokumentacija nije dovoljna, nadležno tijelo može zatražiti dopunu.

Najčešće prepreke u postupku

Kod osoba iz dijaspore postupak se najčešće zakomplicira zbog dokumenata, a ne nužno zbog same obiteljske priče.

Česti problemi su različito pisanje imena i prezimena, gubitak hrvatskih dijakritičkih znakova, promjene imena nakon iseljenja, nedostatak starih matičnih dokumenata, nepotpuni dokazi o iseljenju ili dokumenti u kojima nije jasno navedena narodnost.

Poseban problem može biti pogrešno odabrana osnova zahtjeva. Osoba može imati hrvatske korijene, ali to ne znači da automatski ispunjava uvjete baš po osnovi po kojoj je planirala aplicirati. Zato je prije predaje zahtjeva važno provjeriti je li prikladnija osnova podrijetlo, iseljenje, pripadnost hrvatskom narodu ili neka druga zakonska osnova.

Koliko postupak traje?

Trajanje postupka ovisi o složenosti slučaja, potpunosti dokumentacije, mjestu predaje zahtjeva i potrebi za dodatnim provjerama. Kod jednostavnijih slučajeva postupak može biti brži, dok kod zahtjeva iz inozemstva i slučajeva koji uključuju dokumente iz više država može trajati znatno dulje.

Expat in Croatia navodi da postupak u nekim slučajevima može trajati dvije ili više godina, osobito kada se zahtjev predaje iz inozemstva.

Što nakon pozitivnog rješenja?

Ako je zahtjev prihvaćen, osoba prima rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo. Prema MUP-u, hrvatskim državljaninom postaje se danom uručenja pozitivnog rješenja. Nakon upisa u knjigu državljana, osoba može zatražiti domovnicu, a zatim, ovisno o okolnostima, i druge hrvatske dokumente poput putovnice ili osobne iskaznice.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Dio postupka moguće je pripremiti samostalno, osobito ako su dokumenti jasni i lako dostupni. Međutim, stručna pomoć može biti korisna ako dokumenti dolaze iz više država, ako postoje promjene imena i prezimena, ako nedostaje dio obiteljskog lanca ili ako osoba nije sigurna po kojoj osnovi može podnijeti zahtjev.

U takvim slučajevima mogu pomoći stručnjaci za relokaciju, državljanstvo, pravne postupke i prikupljanje dokumentacije. Expat in Croatia, primjerice, nudi praktične vodiče i savjetovanja za osobe koje žele razumjeti mogu li aplicirati za hrvatsko državljanstvo na temelju podrijetla.

Važno je pritom imati na umu da konačnu odluku o primitku u hrvatsko državljanstvo donose nadležna tijela Republike Hrvatske.

Zaključak

Dobivanje hrvatskog državljanstva za osobe iz dijaspore često je moguće, ali zahtijeva dobru pripremu. Prvi korak nije predaja zahtjeva, nego utvrđivanje prave osnove. Nakon toga treba prikupiti dokumente koji dokazuju obiteljsku vezu, iseljenje ili pripadnost hrvatskom narodu.

Što je dokumentacija jasnija, potpunija i bolje organizirana, to je postupak sigurniji. Za potomke hrvatskih iseljenika to često znači spoj administrativnog postupka i istraživanja obiteljske povijesti – put koji može biti zahtjevan, ali i vrijedan osobni povratak korijenima.

Korisni izvori

MUP – Upute o proceduri: stjecanje hrvatskog državljanstva
https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/drzavljanstvo-325/upute-o-proceduri-stjecanje-hrvatskog-drzavljanstva/4746

MUP – Državljanstvo
https://mup.gov.hr/drzavljanstvo-325/325

MVEP – Konzularne informacije
https://mvep.gov.hr/konzularne-informacije-22730/22730

Expat in Croatia – Croatian citizenship based on descent
https://www.expatincroatia.com/croatian-citizenship-descent/