Splitsko-dalmatinska županija kroz strateški projekt „Povratak korijenima“ želi dodatno povezati hrvatsko iseljeništvo, potomke iseljenika i sve one koji razmišljaju o povratku, životu ili snažnijem povezivanju s Dalmacijom.

Projekt se temelji na ideji da povratak korijenima ne mora započeti velikom životnom odlukom. Ponekad počinje jednostavno – istraživanjem obiteljske povijesti, dolaskom u mjesto predaka, upoznavanjem lokalne baštine ili prvim kontaktom s krajem iz kojeg potječe obitelj.

O ciljevima projekta, demografskim mjerama, razvoju ruralnih područja, stambenoj politici, digitalizaciji i viziji Splitsko-dalmatinske županije kao poželjnog mjesta za život razgovarali smo sa Stipom Čogeljom, zamjenikom župana Splitsko-dalmatinske županije.

Koja je osnovna ideja projekta „Povratak korijenima“ i zašto je Splitsko-dalmatinska županija odlučila pokrenuti ovakvu web stranicu?

Splitsko-dalmatinska županija provodi strateški projekt „Povratak korijenima“. Kroz multisektorski pristup nastojimo iseljenicima i potomcima iseljenika predstaviti sve prednosti života u našoj županiji.

Kroz web stranicu želimo, razvojem genealoškog turizma, ostvariti prvi kontakt i pobuditi interes barem za kraći boravak u zemlji njihovih pradjedova.

Kome se projekt prvenstveno obraća – hrvatskim iseljenicima, njihovim potomcima, potencijalnim povratnicima ili svima koji žele ponovno uspostaviti vezu s Dalmacijom?

Projekt je namijenjen svima navedenima. Cilj je, kroz različite mogućnosti, potaknuti najprije emocionalnu, a potom i racionalnu odluku o stalnom nastanjenju u našoj županiji.

Koliko je za Splitsko-dalmatinsku županiju važno povezivanje s hrvatskim iseljeništvom i ljudima hrvatskog podrijetla diljem svijeta?

Kroz potpisane sporazume o suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske te nedavno potpisan sporazum o suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, nastojimo ostvariti i širu međunarodnu promociju projekta.

Preko Matice, pri čemu posebno želim istaknuti energičnog voditelja Ispostave Split Antu Ćaletu, ostvarujemo suradnju s brojnim iseljeničkim zajednicama, prvenstveno na kulturnom i baštinskom planu. Ta se suradnja odvija i kroz suorganizaciju aktivnosti u županiji i kroz posjete njihovim zajednicama u inozemstvu.

Svakako bismo izdvojili i suorganizaciju Ljetne škole Domovina, projekta Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kroz koji svake godine pedesetak mladih potomaka iseljenika iz svih dijelova svijeta posjeti Lijepu Našu.

Koje konkretne demografske, razvojne ili useljeničke mjere Županija trenutačno provodi ili planira provoditi s ciljem privlačenja i zadržavanja obitelji?

Osim projekta „Tu je tvoj dom“, kroz koji smo u nekoliko godina uspješno zadržali više od 500 obitelji u ruralnim područjima, u pripremi je i sveobuhvatna Stambena politika Splitsko-dalmatinske županije.

Između ostalog, planiramo pilot-projekt izgradnje naselja za priuštivo stanovanje u Vučevici. Uvjereni smo da ova stambena kriza može biti prilika za revitalizaciju našeg ruralnog područja. Mi, kao regionalno tijelo vlasti, planiramo osigurati sve preduvjete da bi se to i ostvarilo.

Što biste izdvojili kao najveće prednosti života u Splitsko-dalmatinskoj županiji za obitelji koje razmišljaju o povratku ili doseljenju?

Cijela se Hrvatska brendirala kao sigurna destinacija. Stoga bismo, u usporedbi s nekim zapadnoeuropskim državama, sigurnost stavili na prvo mjesto.

Na koji način Županija nastoji olakšati integraciju povratnika – primjerice kroz informiranje, povezivanje s institucijama, lokalnom zajednicom ili gospodarskim prilikama?

Ministarstvo demografije i useljeništva svake godine provodi stipendijski program za učenje hrvatskog jezika. U Splitu stipendira oko 70 polaznika, koji na Filozofskom fakultetu tijekom dva semestra uče hrvatski jezik.

Osim večeri dobrodošlice, na kojima im predstavimo mogućnosti i programe koje Županija provodi, nastojimo stipendiste, sukladno njihovim profesijama, animirati na uključenje u rad naših ustanova. Tako smo već imali pozitivne primjere uključenja stipendista u rad naše Digitalne Dalmacije.

Odnedavno smo učinili i formalni korak dalje te uspješno ostvarili suradnju s Ministarstvom i po pitanju uređenja prostora Centra za razvoj umjetne inteligencije. U sklopu Centra planiramo sustavnu integraciju stipendista u rad i edukaciju.

Koju ulogu u privlačenju povratnika imaju infrastruktura, digitalizacija, obrazovanje, poduzetništvo i kvaliteta života u Dalmaciji?

Smatramo da je ravnomjeran razvoj od iznimne važnosti za privlačenje povratnika i to je svakako okosnica svih naših politika. Jednaka kvaliteta infrastrukture, prometne povezanosti, obrazovanja i, nimalo manje važno, javnih usluga može biti jedini jamac konkurentnosti ruralnih područja pri izboru mjesta stanovanja.

Kroz donošenje nove mreže linija želimo osigurati sigurnu autobusnu povezanost svih krajeva županije. Kroz partnerstvo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te jedinicama lokalne samouprave planiramo nastavak razvoja širokopojasnog interneta u takozvanim bijelim područjima, odnosno područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za njegovu uspostavu.

Sigurno je i to da nas ulaganja u školstvo, izgradnju i rekonstrukciju škola i dvorana, za koje smo putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, osigurali povijesna ulaganja, dovode korak bliže ostvarenju cilja jednakih mogućnosti u obrazovanju u svim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije.

Uspostavom Regionalnog centra kompetencija Turističko-ugostiteljske škole u Splitu i Obrtno-tehničke škole otvaraju se brojne mogućnosti obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja kadra prijeko potrebnog na tržištu rada, kroz partnerstvo s privatnim sektorom.

Pokretanjem web platforme „Pravo misto“ učinjen je prvi korak, a u nadolazećem razdoblju planirana je daljnja digitalizacija usluga Splitsko-dalmatinske županije, bez potrebe za dolaskom u Split ili neku od naših ispostava.

Postoje li posebni projekti ili inicijative Županije koje biste istaknuli kao važne za mlade, obitelji i osobe koje razmišljaju o životu u Dalmaciji?

Uspostavu Ureda dobrodošlice svakako držimo ključnim iskorakom u olakšanju procesa. Ured bi, kroz suradnju s nadležnim Ministarstvom demografije i useljeništva te Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, radio na koordinaciji i pomoći prilikom povratka ili dolaska iseljenih Hrvata.

Kakvu poruku želite poslati iseljenicima i potomcima hrvatskih iseljenika koji možda razmišljaju o povratku, ali još nisu sigurni odakle krenuti?

Svakako bih im poručio da prate web stranicu „Povratak korijenima“, putem koje mogu pratiti sve naše novosti i aktivnosti vezane za projekt.

Kako vidite Splitsko-dalmatinsku županiju u budućnosti – kao mjesto života, rada, odgoja djece i povratka korijenima?

Vjerujemo da ćemo realizacijom pokrenutih projekata našim sugrađanima i povratnicima osigurati priliku za priuštivo stanovanje, kvalitetna radna mjesta te izvrstan sustav obrazovanja i razvoja djece.

Time Splitsko-dalmatinska županija postaje najpoželjnije mjesto za život.